Stopa sofverske piraterije u Srbiji već tri godine iznosi 74 odsto što znači da tek svaki 4 računar ima legalan sistem. Pored Albanije i Crne Gore, Srbija ima najviši procenat nelegalnih softvera u regionu. Država je zbog korišćenja nelicenciranog softvera u tom periodu izgubila 261 milion dolara istaknuto je na današnjoj zajedničkoj konferenciji za novinare Poreske uprave i Biznis softver alijanse (BSA) međunarodne nevladine organizacija koja se bavi promocijom legalnog sofvera u privredi i vođenjem pravnih postupaka protiv privrednika koji koriste nelicencirane programe. U cilju smanjenja stope piraterije u okviru Poreske uprave formirana je Specijalna jedinica za kontrolu legalnosti softvera.
“Svetska ekonomska kriza i finansijske teškoće preduzeća ne mogu da budu opravdanje za korišćenje nelegalnih softvera jer nedostatak novaca za korišćenje tuđih stvari bez odobrenja vlasnika. Posebno bih istakao napore Poreske uprave u borbi protiv piraterije. Verujemo da će Specijalno odeljenje Poreske uprave najbolje rezultate dati u narednim godinama jer su neophodne kontinuirane akcije u dužem periodu da bi rezultate na terenu bili vidljivi. Zadatak države sa jedne strane i BSA kao nevladinog sektora sa druge je da podiže opšti nivo svesti stanovništva o neophodnosti poštovanja intelektualne svojine. Kupovina piratskog diska na ulici je de facto učestvovanje u krađi tuđih stvari-muzike, filma, softvera. Mediji ,kao moćna sila u svakom društvu, mogu mnogo da pomognu u podizanju ove svesti” istakao je Dragomir Kojić, pravni zastupnik BSA.
Članovi BSA, koja u Srbiji postoji od 2002. godine , su najveći svetski proizvođači softvera: Adobe, Autodesk, Microsoft i drugi. Ova organizacija preko svog sajta www.bsa.org redovno dobija informacije o korisnicima nelegalnih softvera koje procesuira kroz svoj Call centar i proverava stanje sa svojim članicama . Kada se utvrdi da je izvršen privredni prestup iz člana 215. Zakona o autorskim i srodnim pravima, BSA podnosi prijavu sa svim dokazima Poreskoj upravi koja vrši kontrolu poreskog obveznika. Ukoliko se utvrdi da poreski obveznik koristi nelicencirani softver, ostavlja mu se rok da se legalizuje i plati oštetu članici BSA čije programe je neovlašćeno koristio i ne podnosi se prijava za privredni prestup nadležnom tužilaštvu. U suprotnom isti se procesuri na sudu od strane države i kažnjava novčanom kaznom od 100 hiljada do 3 miliona dinara, a odgovorno lice od 10 hiljada do 200 hiljada dinara koja ide u državni budžet. Istovremeno, BSA tužbom za naknadu štete zahteva kompenzaciju na ime neovlašćene upotrebe softvera svojih članica.

| < Prethodna | Sledeća > |
|---|


