TehnoGuru v 3.0

Tehnoguru

Get Adobe Flash player
Get Adobe Flash player
Get Adobe Flash player
Get Adobe Flash player
Get Adobe Flash player

Firme koje se bave prodajom IT opreme jedan od osnovnih izvora piraterije

El. pošta

Microsoft_logo_2Deo IT firmi u Srbiji, koje prodaju opremu i softver, jedan su od činioca koji podstiču održavanje stope piraterije u Srbiji na veoma visokom nivou, rezultat je Microsoft istraživanja sprovedenom tokom proteklih 12 meseci na gotovo 500 firmi. Prodavci zaposleni u ovim firmama, kupcima prilikom kupovine često ne nude legalan softver, ne predočavaju prednosti korišćenja legalnog softvera, niti potencijalne rizike korišćenja piratskog. Takodje, postoji alarmantno visok procenat situacija u kojima prodavci kupcima direktno preporučuju ili nude instaliranje piratske verzije  softvera!

U periodu jul - septembar 2010. godine, čak 24 procenata  IT kompanija  svojim korisnicima ponudilo je opciju instaliranja piratskog softvera, dok je 37 odsto ponudilo računar bez operativnog sistema. S druge strane, u istom periodu 40 procenata IT firmi ponudilo  je računar sa legalnim operativnim sistemom.

Podaci istog istraživanja, za period januar – jun 2011. godine pokazuju da je 16 odsto IT firmi nudilo korisnicima piratski softver uz računar, a da je dodatnih 16 procenata ponudilo računar bez softvera, dok je 68 odsto  firmi  ponudilo računar sa legalnim .

winpirated“Ovi podaci pokazuju da postoji blagi trend porasta regularnih načina prodaje softvera od 28 odsto u poslednjih godinu dana, što je rezultat značaja koji su mediji i država poklonili pitanju smanjenja softverske piraterije, kao i formiranja Posebne jedinice za kontrolu legalnosti softvera u okviru Poreske uprave. “ – istakao je Miloš Blagojević, rukovodilac razvoja poslovanja kompanije Microsoft.

Rezultati istraživanja pokazuju da je jedan od osnovnih razloga za nuđenja računara bez legalnog softvera veća zarada firmi koje se bave prodajom IT opreme.  Prilikom prodaje računara sa piratskim softverom ili bez operativnog sistema, kupci dobijaju priliku da kupe računar po fiktivno nižoj ceni, što stvara mogućnost veće prodaje. Sa druge strane, takav računar zahteva dodatne troškove jer je nephodna dodatna instalacija softvera. Potencijalna dodatna zarada koja se naknadno ostvaruje instaliranjem piratskog softvera iznosi 2000-3000 dinara po računaru.

Posledice ovakvog načina rada su brojne - loša informisanost potrošača o prednostima legalnog odnosno rizicima korišćenja piratskog softvera, veći kumulativni troškovi kupca zbog neophodnih instalacija i naknadnih popravki piratskih verzija u odnosu na cenu legalnog softvera, a u slučaju kad je krajnji kupac pravno lice - i kršenje zakona Republike Srbije.

U cilju zaštite potrošača i sprečavanja daljeg širenja piraterije u Srbiji, kompanija Microsoft, koristeći metod “tajnog kupca” (tzv. “mistery shopper”), od 1. jula krenula je u novu kontrolu prodajnog kanala.

Stopa softverske piraterije u Srbiji već tri godine iznosi 74 odsto, što znači da tek svaki 4 računar ima legalan operativni sistem. Pored Albanije i Crne Gore, Srbija ima najviši stopu piraterije u regionu.

Beogradska kancelarija Microsofta počela je sa radom 2002. godine. Te godine su predstavnici Vlade Republike Srbije potpisali sporazum o strateškoj saradnji u oblasti IT-ja sa Bilom Gejtsom. Ovaj ugovor o strateškom partnerstvu predstavlja osnovu dugoročne saradnje, čiji je glavni cilj stimulacija naučnog i tehnološkog razvoja na svim nivoima u Srbiji.

Od svog osnivanja do danas, domaća kancelarija Microsofta ostvarila je zavidne rezultate, definišući tako značajne pomake u razvoju lokalnog IT tržišta. Tu je najpre legalizacijska kampanja tokom koje je, samo u prvom talasu, licenciran Microsoftov softver na 30.000 računara u državnoj administraciji, dok je kompanija donirala softverske pakete za 50.000 računara u akademskim ustanovama.

Domaća kancelarija Microsofta zaslužna je i za lokalizaciju najpopularnijih Microsoftovih proizvoda – operativnog sistema Windows XP i paketa za poslovnu produktivnost Microsoft Office. Od aprila 2004. ovdašnji korisnici računara mogu da upotrebljavaju ove programe na jeziku koji najbolje poznaju – na srpskom. Pri tom su ključni programi iz Office sistema (Word, Excel, Powerpoint i Outlook) dostupni na oba naša pisma: ćirilici i latinici. Time je zaokružena Microsoftova ponuda za stone računare namenjena domaćim korisnicima, a projekat lokalizacije predstavlja značajan doprinos povećanju produktivnosti domaćeg korisnika, boljem razumevanju novih tehnologija, ali i očuvanju našeg jezika i kulture.

Pored toga, u Beogradu je septembra 2005. otvoren Microsoftov razvojni centar, jedan od šest u svetu. Njime rukovodi Bodin Drešević, Microsoftov veteran i jedan od naših najuspešnijih IT stručnjaka u svetu. Otvaranje Razvojnog centra i povratak Bodina Dreševića najslikovitije govore o ozbiljnosti namera Microsofta u našoj zemlji i predstavljaju veliko priznanje beogradskoj kancelariji. Uspešni projekti, priznati na najvišem nivou korporacije, poput prepoznavača rukopisa ugrađenih u najnovije verzije Windowsa ili online pretraživača knjiga, promovišu i ucrtavaju Srbiju kao važnu tačku na tehnološkoj mapi sveta.

 

Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar

security code
Upišite prikazane znakove


busy
Poslednje ažurirano ( ponedeljak, 11 jul 2011 21:37 )